LAZARETI- SANITAT

Kao jedna od preventivnih zdravstvenih mjera, utemeljena još u srednjem vijeku, bila je gradnja prostora za izolaciju
putnika i robe tzv. LAZARETA.
Svi važniji pomorski gradovi imali su lazarete, ali nažalost većina njih nije sačuvana.

Dubrovnik kao važan lučki grad primao je putnike u karantenu još u 14. stoljeću.
Ova najstarija protuepidemijska mjera, odredba o karantenskoj izolaciji, sigurno je najvažniji doprinos Hrvata srednjovjekovnoj zdravstvenoj kulturi.

Veliko vijeće Dubrovačke Republike je 27. srpnja 1377. godine donijelo odluku kojom se prvi put u svijetu uvodi karantena kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti koja je objavljena u tzv. Zelenoj knjizi (Liber viridis) pod naslovom Veniens de locis pestiferis non intret ragusium nel districtum (Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje).
Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci koji dolaze iz kužnih krajeva ne mogu ući u grad, ako prethodno ne proborave mjesec dana na otocima Mrkanu , Bobari i Sv. Petru pored Cavtata.

U odluci iz 1397. godine odlučuje se da stranci i njihovi brodovi ne mogu uplovljavati zapadno od Molunta niti istočno od Mljeta, te im se određuje karantena i to na otoku Mrkanu na kojem se u to doba nalazi franjevački samostan, te na Mljetu gdje je benediktinski samostan. Prva se karantena obavljala u barakama, ali se kasnije grade čvrste kamene zgrade.
Zbog udaljenosti , ali i iz strateških razloga, karantena se u 15. stoljeću premješta bliže gradu.

Početkom 15. stoljeća u Dubrovniku je postojao lazaret na Dančama. Za tu svrhu uzete su 1430. neke kuće na Gracu, a od 1457. gradi se lazaret na Dančama i uz njega crkva. Dobra organizacija ovog lazareta omogučila je potpuno napuštanje karantene na otocima kraj Cavtata.

Godine 1533. počeo se graditi lazaret na Lokrumu. Premda je sagrađen veliki četverokutni lazaret , isti nije nikad dovršen niti upotrebljen za karantenu.

Krajem 15. stoljeća donesena je odluka o gradnji lazareta na Pločama, na mjestu gdje su se sastajali morski i kopneni trgovački putevi. Početak gradnje lazareta na Pločama bio je 1590. godine , dok je gradnja završena 1642. Trajanje karantene produženo je s trideset na četrdeset dana, a zdravstveni radnici tzv. kacamorti nadzirali su provođenje i poštivanje odredbi o karanteni.

Premještanje lazareta na Ploče označava prerastanje ove ustanove iz okvira pomorskog saniteta i u sanitarni kordon prema kopnu.

Impresivan kompleks sastavljen od deset dvorana / lađa/ između kojih se nalazi pet unutarnjih dvorišta /tzv. badžafera/, sa dvjema kućicama na kat na ulazu i kraju lazareta / kapetanija i janjičarski han/ i danas privlače pogled sa kopna, a pogotovo s mora pri ulaska u gradsku luku.
Zanimljivo je napomenuti da 1808. godine francuzi osnivaju zdravstevno povjerenstvo (commisione di sanita) koje će nastaviti djelovanje i za vrijeme austrijske vlasti sve do 1918. godine. U narodu se povjerenstvo popularno zvalo sanitat. Kada je 1967. godine osnovano posebno poduzeće za DDD poslove, dobilo je ime SANITAT, nastavljajući imenom staru tradiciju.

Danas SANITAT DUBROVNIK d.o.o. djeluje u prostorijama lazareta na Pločama, izgrađenim prije više od 400 godina sa sličnom namjenom, što je jedinstven slučaj u svijetu.
SANITAT je osnovan Odlukom Skupštine općine Dubrovnik 15. listopada 1966. godine za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.

Tijekom Domovinskog rata Služba za DDD poslove dala je veliki doprinos sanaciji bojišnice i oslobođenih područja.
Sve ove godine Sanitat uspješno obavlja poslove DDD na području Dubrovačko-neretvanske Županije. Uz djelatnost DDD -a Sanitatu su se tijekom proteklih godina dodjelile i ostale komunalne djelatnosti kao što su čišćenje mora i priobalnog područja, upravljanje tržnicama, parkiralištima, obavljanje poslova javnog plakatiranja i zbrinjavanje pasa lutalica.

Danas Sanitat ima 70 uposlenih djelatnika, a u sezoni i do 100 i djeluje u povijesnim prostorima lazareta na Pločama.